Rimska republika - Wikipedija, prosta enciklopedija. Rimska republika je bila oblika dr. Je eno od treh okvirnih obdobij starorimske civilizacije, skupaj s kraljevino in cesarstvom, pa tudi najpomembnej. Povod za vstajo je bilo, po legendi, posilstvo rimske matrone s strani Tarkvinijevega sina Siksta.
Prema tome republike mogu biti demokratske i aristokratske. Danas postoje 153 republike i 42 monarhije.
Zadnji kralji so bili vsi Etru. Zato so slednji odstavili kralja in na njegovo mesto postavili oligarhijo aristokratov v senatu. Glavni . Po legendi naj bi ga ustanovil sam Romul z imenovanjem 1. Prvotni patres so bili poglavarji rodov ali klanov, imenovanih gens, in njihov polo.
Naloge senata so bile v glavnem tri: voliti kralja, svetovati kralju in izdajati zakone. V . Vendar je bila ta ureditev le formalna, ker je imel senat tudi pravico veta, torej vsekakor zadnjo besedo pri zakonodaji. Sklepe senata sta izvr. Njun mandat je trajal eno leto, kot za ve. Njegov mandat je trajal 6 mesecev, lahko pa je bil tudi podalj. Zato so bili najprej dolo. To so bili edili, cenzorji, kvestorji in ljudski tribuni, ki so sestavljali upravne organe republike.
U tom smislu referendumska obnova monarhije, ako bi do nje i.
Za vse te osebnosti je veljal osnovni republi. Sestavljali so prvi temelj republike. Drugi temelj republike so bila javna zborovanja dr.
Njegova naloga je bila, da odobri odlo. To so bili na primer Ekvi (Aequi) in Volski (Volsci), pa tudi Sabinci (Sabini) in Avrunki (Aurunci), ki so zadali republiki velike izgube. Oboje jim je bilo obljubljeno v zameno za strjeno udele.
Zaradi tega so se plebejci umaknili iz mesta, zapustili vse delavnice in trgovine in se naselili izven obzidij, s . Komisija treh patricijev, biv. Tudi po zaslugi vztrajnih zahtev ljudskih tribunov, je bil sprejet zakon o decemviratu. Na to so plebejci odgovorili z gro. Premirje med strankama je trajalo dolgo . Slednji so na primer leta 4.
Trajale so od leta 4. Za razliko od ostalih vojn, kjer so se Rimljani borili za pridobitev in ohrano oblasti na novih ozemljih, so bile etru. Obleganje Vejev je prelomnica v zgodovini te dobe.
Ko je postalo jasno, da je treba zavzeti mesto z nepretrganim obleganjem, je senat sprejel predlog, da ostane vojska na mestu tudi preko zime, kar se dotlej ni . Vojni plen je bil ogromen in zelo bogat in njegova porazdelitev med vojake, dr. Eno teh plemen, Senoni (Senones), se je toliko spustilo na jug, da je napadlo etru.
Get this from a library! Od monarhije do republike : SAD i Jugoslavija : 1941-1945. Danas postoje 42 monarhije i 153 republike. Oblik monarhije koji po. Primjer takve monarhije bilo je Njema
Tako se je Rimska republika zna. To stanje je samo zaostrilo probleme med patriciji in plebejci. V tej dobi so bili sicer izglasovani na pobudo tribunov Gaja Licinija in Lucija Sekstija zakoni Liciniae Sextiae, ki so dovoljevali izvolitev plebejca za enega od dveh konzulov, vendar s tem .
Od monarhije do republike: SAD i Jugoslavija (1941-1945) Request PDF. Od monarhije do republike: SAD i Jugoslavija (1941-1945). Od monarhije do republike: SAD i Jugoslavija (1941-1945) Added by. Rimska republika je bila oblika dr. Je eno od treh okvirnih obdobij starorimske civilizacije, skupaj s kraljevino in cesarstvom, pa tudi.
Z Latinci (Latini) si je bilo treba mir izvojevati v krvavih spopadih (3. Prvi kovanci so nastali okoli leta 3. Prav spopadi med Lukani in Tarentinci so dali Rimljanom povod in priliko za napad na mesto. Tarentum se je obrnil za pomo.
V drugi bitki (2. Tarentum se je moralo podati Rimljanom, ki so tako zavladali vsemu polotoku (2. Rimljanski narod, ki je bil sestavljen prete.
Rimski aristokrati so za. Po vojnah s Pirom je njihov direktni stik z . Vendar so Rimljani ostali v bistvu voj. Medtem pa so v naglici gradili ladje in ve. Njihova bojevita nrav je pripomogla k izpopolnitvi ladij in pomorskega oro. V glavnem so to bili prokonzuli, to je pomo. Ustanovljene so bile nove kolonije (nam najbli.
Nova razlika je bila med plemenita. Poleg teh je treba omeniti . In ker se senatorji po tradiciji niso bavili s trgovino, so prav equites postali glavni ekonomski dejavnik tiste dobe. Velike spremembe v dru. Senat je postopoma izgubljal svoj stoletni ugled in v politiki vedno manj pomenil, kar je dovolilo trem najvidnej. Po Cezarjevi smrti (4. Ob zapadlosti se triumvirat ni obnovil in Oktavijan je prevzel vso oblast v svoje roke takoj po bitki pri Akciju leta 3.
Njegova oblast je slonela na popolni vdanosti vojske in na splo. Njegova izredna politi.
Imenoval ga je princeps s pomenom prvi med enakimi, zato se z Oktavijanom za. To je uradno razvojna doba republike, ko je senat . Dejansko je to bila prva doba cesarstva, ko je dosegel vodstvo dr. Oktavijanu je leta 2. Augustus (= vzvi. Seveda senat s tem ni . Formalna nominacija je bila ponudba sodelovanja, ne pa investitura za cesarja, saj senat ni imel ve.
Social Science History (v angle. ISBN 0- 4. 15- 1. Tit Livij: Ab Urbe condita libri CXLII^Tit Livij. Ab Urbe Condita libri CXLII^Sutherland, C.
H. V. Acquedotti, fontane e terme di Roma antica, Rim, 2. Mazzarino, G.: Taranto, la sua vera storia, Taranto, 1.
Brizzi, G.: Storia di Roma. Dalle origini ad Azio, Bologna 1. ISBN 8. 8- 5. 55- 2. Goldsworthy, A.: The Fall of Carthage: The Punic Wars 2. ISBN 9. 78- 0- 3. Ruffolo, G.: Quando l'Italia era una superpotenza, Einaudi, 2.
Od monarhije do republike (1958) >> PE. The cast of Od monarhije do republike - 1958 includes: Josip Broz Tito as himself. Od monarhije do republike - SAD i Jugoslavija (1941-1945) Vojislav Pavlovi. Drugi svetski rat je kod nas jo.
ISBN 8. 8- 0. 6- 1. Tit Livij: Ab Urbe condita libri^Mommsen, T.: The History of Rome, Project Gutenburg, 2. ISBN 0- 4. 15- 1. Rajko Brato. Zbirka Zgodovinskega .
Francuska - Wikipedija. Iz tog doba ostaju mnoge oslikane spilje, uklju.
Njihov se kralj Klodvig I. Franci su prihvatili galsko- rimsko naslje. Klodvig je proglasio Pariz svojim glavnim gradom i osnovao dinastiju Merovinga.
Merovin. Njegov sin Karlo Veliki ujedinio je frana. Upravo se Zapadna Frana. Dinastije Capet (Kapetovi. Uveo je francuski kao slu.
Prema Salijskom zakoniku, kruna nije mogla pripasti . U skladu s time, krunu umjesto engleskog kralja Edvarda III. Edvard je osporio njegovo nasljedstvo, pa su Engleska i Francuska 1.
Iako su tijekom rata izgubili zna. Francuska je tada imala najbrojniju populaciju na kontinentu i enorman utjecaj na europsku politiku, ekonomiju i kulturu. Francuski je postao jezikom diplomacije, znanosti i knji. Francusko se kraljevstvo prostiralo Sjevernom Amerikom, Afrikom i Azijom, te je bilo manje samo od Britanskog Carstva. Pod vladavinom Luja XV. Francuska je pretrpila poraz u Sedmogodi. Financijska kriza i primjer Ameri.
Apsolutna monarhija je zamijenjena ustavnom monarhijom. Donesena je Deklaracija o pravima . Poziva na ukidanje aristokratskih privilegija poput izuzetaka kod oporezivanja, te jam. Ukidanjem privilegija plemstva i sve. Istovremeno, ostale europske monarhije bile su u.
Pod utjecajem stranih monarhija izbijaju mnoge proturevolucije i unutarnji ratovi, te nastupa Vladavina terora. Unutar godine dana smaknuto je izme. Tek je Termidorskom reakcijom 1.
Napoleon je pokorio ve. Tim pobjedama svijetom su prone. Odluke o ukidanju ropstva i univerzalnom mu.
Predsjednik Louis- Napoleon Bonaparte se proglasio carem Drugog carstva pod imenom Napoleon III.; 1. U suradnji sa Saveznicima, Slobodna Francuska pod vodstvom generala de Gaullea i Francuski pokret otpora uspjeli su izvojevati pobjedu nad Silama Osovine i vratiti francuski suverenitet. Nakon rata osnovana je . Uslijedilo je trideset godina spektakularnog gospodarskog rasta (Les Trente Glorieuses). Francuska je bila jedna od osniva. Samo nekoliko mjeseci kasnije izbio je sukob u Al. U intenzivnoj debati o neovisnosti Al.
To je de Gaulleu omogu. Preostale francuske kolonije postupno su dobivale neovisnost, posljednja me. Bio je to prijelomni trenutak kada se konzervativna Francuska, s izra. Put prema Europskoj uniji zapo. Francuska se i danas zala.
Nalazi se u sjevernom umjerenom klimatskom pojasu. Na sjeveru i zapadu Francuske nalaze se goleme ravnice, na jugozapadu Pireneji, u ju.
Mont Blanc, dugo smatran najvi. Francusku ispresijecaju njene .
U Kontinentalnu Francusku spada i otok Korzika. Ju. Alpe i ostala planinska podru.
Francuska ima drugi najve. Pokrajine su podijeljene na 1. Broj departmana se koristi, izme.
Komune biraju (gradska) vije. Ostali prekomorski posjedi Francuske svrstani su u pet kolektiva (Collectivit. Uz to, jedna je od 8 svjetski priznatih nuklearnih sila, kao i jedna od . Privredni razvoj i potreba za radnom snagom doveli su do useljavanja znatnog broja stanovni.
Uz to, veliki je mortalitet, a slab natalitet, pa Francuska daje najmanji broj iseljenika, a prima najve. Najaktivniji su Korzikanci . Regionalni se jezici danas u.